Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!
}
Naslov:
Boni i KlajdGodina:
1967Žanr:
biografski, drama, kriminalistički, akcijaTrajanje:
111 minRežija:
Arthur PennScenario:
Robert Benton, Robert Towne, David NewmanGlavne uloge:
Gene Hackman > Buck Barrow
Gene Wilder > Eugene Grizzard
Warren Beatty > Clyde Barrow
Faye Dunaway > Bonnie Parker
Martha Adcock > Bank Customer
Harry Appling > Bonnie's Uncle
Owen Bush > Policeman
Mabel Cavitt > Bonnie's Mother
Patrick Cranshaw > Bank Teller
Evans Evans > Velma Davis
Frances Fisher > Bonnie's Aunt
Sadie French > Bank Customer
Garry Goodgion > Billy
Estelle Parsons > Blanche
Michael J. Pollard > C.W. Moss
Denver Pyle > Frank Hamer
Dub Taylor > Ivan Moss
Garrett Cassell > Cop
Opis:
Ubijali su, kidnapovali, krali, pljačkali, ali i postali legenda. Boni i Klajd su najpoznatiji romansirani par ogrezao u kriminalu u američkoj istoriji. Klajd, koji je nedavno izašao iz zatvora, brzo se vraća svojoj profesiji, pljačkanju banaka. Upoznaje Boni i zaljubljuje se u nju.
Njih dvoje biće jezgro grupe pljačkaša banaka koja je 1920. godine terorisala narod.Film počinje savršenom nedužnošću. Vidimo ženu, stoji gola u svojoj sobi. Gotovo kao Eva u Raju. U Boninom pogledu vidimo da se oseća zarobljenom u malom gradiću i da žudi za avanturom. A Klajd, uhvaćen u krađi automobila deluje kao školarac koji traži samo malo uzbuđenja.
Još u prvoj sceni, gde se Boni i Klajd spajaju osećamo da ih je spojila sudbina i da postaju mnogo više nego što su pojedinačno bili. Prvu pljačku, Klajd je počinio samo da bi pokazao Boni da on to može. Kroz veći deo filma, čini se da Klajd ne samo da ne želi, već i da ne može da vodi ljubav sa Boni. Ovo je veliki kontrast u odnosu na predstavu muškog heroja u tadašnjim filmovima, i još jednom potvrđuje predstavu Klajda kao nedužnog, zbunjenog, nestašnog dečaka.
- Pogledajte slične sadržaje
- Komentari (1)
Midnight Cowboy (1969)
drama
Sirov i naivan mladić putuje u Njujork i postaje žigolo, ali se u toj roli ne snalazi baš najbolje. Upoznaje sitnog Ratsoa, sa kojim preživljava brojne nedaće planirajući da se preseli u toplije...
Who's Afraid of Virginia Woolf? (1966)
drama
Psihološka drama o kasnovečernjem druženju dva bračna para koje završava gorkim verbalnim obračunom i mazohističkim vrijeđanjem proizašlim iz nesavladivih frustracija i skrivenih bračnih tajni...
Spartacus (1960)
biografski, drama, istorijski, avantura, ratni
Kada je odlučio da snimi taj film po romanu Hauarda Fasta, za koji je otkupio filmska prava, Kirk Daglas, koji je bio i izvršni producent filma, pisanje scenarija poverio je Daltonu Trambou, koji je...
Deliverance (1972)
drama, misterija, triler, avantura
Pustolovni Lewis povede trojicu svojih prijatelja - Eda, Drewa i Bobbyja - na rafting kanuima niz rijeku Cahulawassee koja će s uzbudjivim krajolikom koji ju okružuje uskoro biti uništena zbog...
Za komentarisanje morate biti prijavljeni!
Translator
13.11.2011. 13:04
Bonnie and Clyde (1967)
Žanr : Drama, Krimi, Biografski
Godina : 1967
Redatelj: Arthur Penn
Glavne uloge : Warren Beatty, Faye Dunaway, Michael J. Pollard
Producent : Warren Beatty
Scenarist : David Newman, Robert Benton, Robert Towne
Bonnie i Clyde je kriminalistička drama Arthura Penna iz 1967. s Warrenom Beattyjem i Faye Dunaway u ulogama zloglasnih pljačkaša banaka koji su harali središnjim SAD-om tijekom Velike depresije. Bonnie i Clyde smatra se epohalnim filmom u povijesti kinematografije: naziva se prvim filmom ere Novog Hollywooda koji je probio tabue i bio jako popularan među mladom generacijom.
Film je zamišljen kao romantična i humorna verzija gangsterskih filmova tridesetih godina, poboljšana s modernim tehnikama snimanja. Arthur Penn namjerno je neke scene nasilja snimio u komičnom tonu koje bi se onda pretvorile u strahovito i krvavo nasilje. Na film su dobrim dijelom utjecali redatelji Francuskog novog vala, pogotovo u kontekstu brzih prijelaza i nemirne montaže, što je posebno primjetno u završnoj sekvenci. Zapravo, film je prvo ponuđen Francoisu Truffautu, najslavnijem redatelju Novog vala koji je radio na scenariju, ali je ovaj odbio. Bonnie i Clyde je bio jedan od prvih filmova koji su koristili žabice - male eksplozivne naboje često pokrivene vrećicama crvene tekućine koje bi eksplodirale u glumčevoj odjeći i simulirale pogotke mecima. Glumac Gene Wilder ostvario je filmski debi u cameo ulozi jednog od talaca Bonnie i Clydea. Njegovu djevojku glumila je Evans Evans, supruga filmskog redatelja Johna Frankenheimera. Scena okupljanja obitelji snimljena je u Red Oaku, Teksas. Nekoliko stanovnika iz tog područja gledalo je kako se snima film, a producenti su među okupljenima primijetili Mabel Cavitt, lokalnu školsku učiteljicu. Tada je izabrana za ulogu majke Bonnie Parker.
Estelle Parsons osvojila je Oscar za najbolju sporednu glumicu za svoj portret Blanche Barrow, Clydeove svastike, a Burnett Guffey Oscara za najbolju fotografiju. Film je bio nominiran i za najboljeg glavnog glumca (Warren Beatty), najboljeg sporednog glumca (Michael J. Pollard i Gene Hackman), najbolju glumicu (Faye Dunaway), najbolji dizajn kostima (Theadora Van Runkle), najbolju režiju (Arthur Penn), najbolji film (Warren Beatty) i najbolji originalni scenarij (David Newman i Robert Benton). Četredeset godina nakon svoje premijere, Bonnie i Clyde se navodi kao najveća inspiracija za različite filmove kao što su Divlja horda, Kum, Reservoir Dogs i Pokojni. Iako nije bio prvi film koji je koristio ekstremno nasilje, bio je prvi koji ga je koristio u ime umjetnosti.
Prevodi
[TUBE]YNrSGutBOlE[/TUBE]
http://hr.wikipedia.org